Kada je izgrađen Stadion Rujevica?

Povijest Rujevice započinje u trenutku kada je postalo jasno da kultna, ali zastarjela Kantrida, smještena podno stijena uz more, više ne može pratiti moderne zahtjeve profesionalnog nogometa. Izgradnja stadiona započela je 15. rujna 2014. godine, a ono što je uslijedilo bilo je nezabilježeno u hrvatskim okvirima. U manje od godinu dana, na nekadašnjem krševitom terenu, niknuo je moderan stadion i prateći kamp.

Svečano otvorenje održano je 2. kolovoza 2015. godine, pobjedom Rijeke nad Lokomotivom, čime je Rujevica i službeno postala privremeni dom “Bijelih”. Iako je prvotno zamišljena kao zamjensko rješenje dok se ne izgradi nova Kantrida, kvaliteta izvedbe i atmosfera koju stadion pruža brzo su ga pretvorili u stalno i prepoznatljivo sjedište kluba.

Ono što Rujevicu izdvaja od Poljuda ili Maksimira jest njezina izrazita nogometna orijentacija. Dok su stariji hrvatski stadioni često opterećeni atletskim stazama koje udaljuju navijače od terena, Rujevica je građena po “engleskom modelu”. Tribine su smještene tik uz rub travnjaka, što stvara nevjerojatan pritisak na protivničke momčadi i omogućuje navijačima da gotovo osjete svaki duel na terenu.

Inicijalni kapacitet od oko 6.000 mjesta brzo se pokazao premalim za ambicije kluba, pa je 2017. godine u rekordnom roku izgrađena sjeverna tribina. Tim zahvatom kapacitet je podignut na 8.279 sjedećih mjesta, a stadion je dobio licencu UEFA-ine četvrte kategorije. To znači da se na ovom “malom” stadionu mogu igrati utakmice grupne faze Lige prvaka, što je potvrđeno nezaboravnim susretima protiv europskih giganata poput Milana. Posebna zanimljivost je i hibridni travnjak (mješavina prirodne i umjetne trave), koji se smatra jednim od najboljih u ovom dijelu Europe, omogućujući brzu i atraktivnu igru čak i u ekstremnim vremenskim uvjetima karakterističnim za riječko područje.

Rujevica nije samo stadion; to je kompleks koji obuhvaća četiri pomoćna terena, modernu klupsku zgradu, vrhunski opremljene teretane, medicinske prostore i urede. Upravo je taj integrirani pristup – gdje prva momčad i omladinska škola rade na istom mjestu – postao model koji danas pokušavaju kopirati i ostali hrvatski klubovi. Na Rujevici se stvaraju novi talenti u uvjetima koji nimalo ne zaostaju za onima u ligama “petice”.

Politički i društveno, Rujevica je postala dokaz da privatni kapital, u suradnji s lokalnom zajednicom, može stvoriti velike stvari u kratkom vremenu. Iako su Riječani i dalje emotivno vezani za Kantridu, Rujevica je donijela novu vrstu ponosa – ponos na klub koji ima viziju i infrastrukturu dostojnu modernog doba.

Dok se u Zagrebu trenutno aktivno gradi nova Kranjčevićeva kao privremena stanica prema novom Maksimiru, a Hajduk se ove sezone u Splitu snažno založio za projekt izgradnje novog Poljuda, Rijeka već desetljeće uživa u plodovima svoje infrastrukturne revolucije. Rujevica je pokazala da stadion ne mora imati 50.000 mjesta da bi bio “velik”.

Njezina veličina leži u njezinoj funkcionalnosti, blizini navijača i činjenici da je izgrađena s jasnim ciljem – da bude neosvojiva tvrđava s najljepšim pogledom na Jadran. Ona ostaje putokaz svim ostalim hrvatskim gradovima kako se gradi budućnost nogometa: brzo, kvalitetno i s vizijom koja nadilazi lokalne okvire.